Brže do pouzdane dijagnoze
Povezujemo kliničare i mikrobiologe kako bi brza i precizna dijagnostika usmjerila liječenje.
AMS Akademija nacionalna je edukacijska platforma za racionalnu primjenu antimikrobnih lijekova. Povezujemo suvremenu dijagnostiku, liječenje infekcija i timski rad.
NextGen AMS Akademija mjesto je trajnog učenja i razmjene iskustava. Okupljamo infektologe, kliničke mikrobiologe, interniste, intenziviste, farmaceute, medicinske sestre i druge stručnjake koji sudjeluju u liječenju infekcija.
Povezujemo kliničare i mikrobiologe kako bi brza i precizna dijagnostika usmjerila liječenje.
Rješavamo dvojbe o izboru, dozi i trajanju liječenja te raspravljamo o novim lijekovima i terapijskim mogućnostima.
Educiramo novu generaciju stručnjaka i pomažemo timovima uvesti odgovornu primjenu antimikrobnih lijekova u svakodnevni rad.
Strukturirani program za infektologe, mikrobiologe, kliničke farmakologe, farmaceute i druge zdravstvene djelatnike uključene u antimikrobno liječenje.
Iskaži interesInteraktivna serija „Pametno s antibioticima” o odlukama koje svakodnevno donosimo.
Učenje na kliničkim slučajevima s AMS timovima u referentnim centrima.
Četiri koraka za reviziju terapije, uz odabrane izvore za daljnje učenje.
Razmjena iskustava i razvoj projekata sa stručnjacima i centrima izvrsnosti.
Predavanja, rasprave, praktični rad i posjeti centrima. Prvi modul, „Temelji antimikrobne terapije”, planiran je kao dvodnevna radionica.
Uz planirano mentorstvo i stipendije polaznici će razviti vlastiti projekt, od kliničkog audita do lokalnog protokola ili kampanje.
Nakon izrade projekta i završnog ispita predviđen je certifikat o kompetencijama za rad u AMS timu.
U Hrvatskoj rezistencija ograničava liječenje i čestih i teških infekcija. Pogledajte kako su se mijenjali udio rezistentnih izolata i učestalost pojedinih bakterijemija.
Toliko je puta viša procijenjena incidencija bakterijemija uzrokovanih karbapenem-rezistentnom K. pneumoniae u Hrvatskoj 2024. nego 2019. Incidencija je 2024. bila oko sedam puta viša nego u Sloveniji.
ECDC · EARS-Net, tablica 7Udio među invazivnim izolatima E. coli porastao je sa 17% u 2019. na 29% u 2024. ESBL su enzimi koji mogu razgraditi mnoge peniciline i cefalosporine.
Hrvatsko izvješće · invazivni izolati, tablica 2U Hrvatskoj je 2024. na karbapeneme bilo rezistentno 93% invazivnih izolata ove bakterije. Od 2019. do 2024. udio se kretao između 93% i 99%.
Hrvatsko izvješće · invazivni izolati, tablica 2Udio rezistentnih među invazivnim izolatima E. faecium više se nego udvostručio od 2023. do 2024. Vankomicin je jedan od glikopeptida.
Hrvatsko izvješće · invazivni izolati, tablica 2Procijenjena incidencija u Hrvatskoj porasla je s 2,73 na 5,03 na 100.000 stanovnika od 2019. do 2024. U istom je razdoblju u EU-u pala za 20%.
ECDC · EARS-Net, tablica 6Grafikoni prikazuju različite pokazatelje. Udio rezistentnih izolata ovisi o testiranju i prijavljivanju. Incidencija bakterijemija odnosi se na cijelu populaciju.
Infekcije otporne na lijekove već odnose desetke tisuća života godišnje u EU-u i EGP-u.
procijenjenih smrti u 2020. zbog infekcija rezistentnim bakterijama.
ECDC · procjena smrtnostismrti godišnje zbog antimikrobne rezistencije u scenariju bez učinkovitih mjera.
O’Neill · model iz 2014.Procjena za 2020. i scenarij za 2050. obuhvaćaju različita zemljopisna područja i temelje se na različitim modelima.
OECD procjenjuje oko 22.000 smrti godišnje u prosjeku do 2050. u usporedbi sa scenarijem bez rezistentnih infekcija. U usporedbi s infekcijama uzrokovanima osjetljivim bakterijama procjenjuje oko 6.000 dodatnih smrti godišnje. OECD · model iz 2023.
Porast se vidi i izvan bolnica i u bolnicama. U 2024. najveće odstupanje od europskog prosjeka bilježi bolnički sektor.
Bolnička potrošnja porasla je od 2019. do 2024. U nacionalnom praćenju 31% invazivnih izolata K. pneumoniae bilo je rezistentno na karbapeneme 2024.
Nacionalno izvješće · tablica 2 i invazivni izolatiVeću bolničku potrošnju karbapenema po stanovniku od Hrvatske imala je samo Grčka.
Izvanbolnička potrošnja pala je s 1,51 u 2023. na 1,45 u 2024., a bolnička je ostala na 0,25. Na fluorokinolone je 2024. bilo rezistentno 28% invazivnih izolata E. coli.
Nacionalno izvješće · tablice 1 i 2 te invazivni izolatiPoredak po potrošnji fluorokinolona među 26 država članica EU-a s podacima.
Ovo je potrošnja cijele skupine glikopeptida, kojoj pripada i vankomicin. Udio izolata E. faecium rezistentnih na vankomicin porastao je s 40% u 2023. na 54% u 2024.
Nacionalno izvješće · tablica 2 i enterokokiBolnička potrošnja cijele skupine glikopeptida. Javni prikaz ECDC-a ne izdvaja vankomicin.
DDD (definirana dnevna doza) standardizirana je jedinica potrošnje. Pokazatelj po stanovniku ne prikazuje udio liječenih bolesnika ni opravdanost pojedinačnih terapija. Za ukupnu potrošnju uspoređujemo Hrvatsku s prosjekom EU-a, a za sektore s ponderiranim prosjekom zemalja EU-a i EGP-a obuhvaćenih ECDC-ovim izvješćem. Udio rezistentnih izolata odnosi se na testirane izolate, a incidencija bakterijemija na broj infekcija u populaciji. Podaci za 2020. i 2021. odražavaju i promjene u potrošnji za vrijeme pandemije.
Rangovi po skupinama izračunani su prema nezaokruženim vrijednostima ECDC-ove nadzorne ploče, od najveće prema najmanjoj potrošnji po stanovniku, za 26 država članica EU-a s podacima. ECDC javno prikazuje skupine do četvrte razine ATK klasifikacije. Zato se rang glikopeptida ne može pripisati samom vankomicinu (J01XA01).
AMS je organiziran način rada kojim bolesniku na vrijeme osiguravamo djelotvornu terapiju i izbjegavamo nepotrebnu primjenu antibiotika. Obuhvaća odluke uz bolesnika, praćenje potrošnje i povratne informacije onima koji propisuju antibiotike.
Znamo li odabrati pravu dozu antibiotika?
Kada antibiotik može naštetiti bolesniku?
Procijenite vjerojatnost bakterijske infekcije i težinu bolesti. Kod ozbiljne infekcije važno je pravodobno započeti liječenje.
Odaberite spektar prema mjestu infekcije, vjerojatnom uzročniku, lokalnoj rezistenciji i mikrobiološkim nalazima.
Prilagodite je lijeku, mjestu infekcije, bubrežnoj funkciji i ostalim osobitostima bolesnika.
Put primjene prilagodite težini bolesti i svojstvima lijeka. Kad je primjereno, planirajte prijelaz na peroralnu terapiju.
Odredite trajanje prema dijagnozi, smjernicama, kontroli žarišta i odgovoru na terapiju.
Svaku odluku ponovno procjenjujemo kad stignu nalazi ili se promijeni stanje bolesnika.
Procijenite težinu infekcije i rizik rezistencije. Uzmite odgovarajuće uzorke kada je izvedivo bez odgode hitnog liječenja.
Koju infekciju liječimo i zašto je antibiotik potreban?
Preispitajte dijagnozu, mikrobiološke nalaze i klinički tijek. Odlučite treba li terapiju nastaviti, suziti, promijeniti ili ukinuti.
Što danas znamo što nismo znali na početku?
Provjerite dozu, bubrežnu funkciju i mjesto infekcije. Procijenite može li bolesnik sigurno prijeći na peroralnu terapiju.
Možemo li postići isti cilj jednostavnijim režimom?
Odredite trajanje prema dijagnozi, smjernicama, kontroli izvora i kliničkom odgovoru. Jasno dokumentirajte plan.
Kada završavamo terapiju i tko provjerava plan?
Sustavni pregledi bolničkih intervencija procijenili su trajanje antibiotske terapije, smrtnost te učestalost rezistentnih infekcija i kolonizacije.
Cochraneov pregled bolničkih intervencija. U randomiziranim istraživanjima smrtnost je bila slična, 11% u obje skupine.
Davey i sur. · Cochrane, 2017.Procijenjeno relativno smanjenje incidencije u metaanalizi bolničkih AMS programa.
Baur i sur. · Lancet Infect Dis, 2017.Procijenjeno relativno smanjenje incidencije u istoj metaanalizi.
Baur i sur. · Lancet Infect Dis, 2017.Mikrobiolog pomaže protumačiti nalaz, farmaceut optimizirati primjenu lijeka, a infektolog povezuje te informacije s kliničkom slikom i planom liječenja.
Konzultacija može promijeniti cijeli plan zbrinjavanja, od potrage za žarištem do izbora antibiotika. Posebno je vrijedna kad je uzročnik teško liječiv, žarište nejasno ili bolesnik ne odgovara na terapiju.

Protumačiti mikrobiološki nalaz u kontekstu bolesnika i razlikovati infekciju od kolonizacije ili kontaminacije.
Usmjeriti obradu prema endokarditisu, dubokom žarištu ili inficiranom implantatu te dogovoriti kontrolu izvora.
Odabrati djelotvoran lijek, optimizirati dozu i trajanje te dogovoriti praćenje s timom koji liječi bolesnika.
30-dnevna smrtnost u metaanalizi 18 studija (5.337 bolesnika)
Stupci prikazuju neprilagođenu smrtnost iz opservacijskih studija. Konzultacija je bila povezana s nižom smrtnošću (RR 0,53; 95% CI 0,43–0,65).
Vogel i sur. · J Infect, 2016.90-dnevna smrtnost u kohorti od 1.691 bolesnika
Stupci prikazuju neprilagođenu smrtnost. U ponderiranoj analizi konzultacija je bila povezana s nižom smrtnošću (HR 0,81; 95% CI 0,73–0,91).
Mejía-Chew i sur. · Lancet Infect Dis, 2019.Konzultacija unutar dva dana od prijma bila je povezana s kraćim boravkom u bolnici i nižim troškovima liječenja u usporedbi s kasnijom konzultacijom.
Američka opservacijska studija procijenila je troškove na temelju bolničkih računa i podataka Medicarea. U ukupnoj usporedbi bolesnika s konzultacijom i bez nje razlika u troškovima nije bila statistički značajna.
Schmitt i sur. · Clin Infect Dis, 2014.Klinički slučajevi, odluke publike i razgovor sa stručnjacima. Prijavite se na završnu on-line radionicu i pogledajte teme iz serije 2026.
Vladimir Krajinović · Marija Kusulja · Lorna Stemberger Marić
Iva Butić · Neven Papić
Arjana Tambić Andrašević · Branimir Gjurašin
Marija Santini · Nataša Andrijašević
Tomislava Skuhala · Viktor Kotarski · Irina Pristaš
Iva Butić
Neven Papić
Arjana Tambić Andrašević
Branimir Gjurašin
Marija Santini
Nataša Andrijašević
Tomislava Skuhala
Viktor Kotarski
Vladimir Krajinović
Lorna Stemberger MarićAMS Akademija projekt je Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora.

Doc. dr. sc. · infektolog
Kratki životopisOsnivač je AMS Akademije. Predstojnik je Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu te docent i zamjenik pročelnika Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Klinici vodi politiku primjene antibiotika i predsjedava Povjerenstvom za lijekove. Vodio je projekt SepsisFAT i vodi SteatoCAP, u kojem istražuje povezanost metaboličkog zdravlja i ishoda pneumonije.

Prim. dr. sc. · klinička mikrobiologinja
Kratki životopisSpecijalistica je kliničke mikrobiologije i pročelnica Odjela za bakteriologiju Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. U nastavi i konzilijarnom radu povezuje mikrobiološku dijagnostiku s kliničkim odlukama. Istražuje antimikrobnu rezistenciju, invazivne bakterijske infekcije i pneumokokne bolesti. Redovita je članica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.
Sedam susreta AMS Akademije. Od svakodnevnih odluka o antibioticima do prevencije infekcija i suradnje cijelog tima.
Štetni učinci, interakcije i posljedice koje često podcjenjujemo.
Od asimptomatske bakteriurije do urosepse.
Od farme do doma. Kako se antimikrobna rezistencija širi između životinja i ljudi?
Od kolonizacije do infekcije. Kada liječiti, kako postupiti s febrilnim štićenikom i kako spriječiti širenje?
Koje odluke ne smiju čekati?
Prevencija koja smanjuje potrebu za antibioticima.
Što medicinske sestre i ljekarnici mogu promijeniti u timu?